Usvojena Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013.
26. kolovoza 2010. u 8:41
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. temeljni je strateški dokument budućeg dugoročnog razvoja Republike Hrvatske. Osnovni cilj Strategije regionalnog razvoja koja je napravljena na principu partnerstva je ravnomjerniji razvoj zemlje i smanjenje društveno-gospodarskih razlika. Sama Strategija usmjerava, a ne nameće aktivnosti i mjere, što je u skladu sa strateškim smjernicama EU kao i njezinom kohezijskom politikom.
Konzultacijski proces o Strategiji je započeo krajem 2008.g., a uključeni su bili predstavnici županija, gradova, općina, poduzetnika, te civilnog i javnog sektora, odnosno svi oni koji će s ulaskom Hrvatske u EU moći povlačiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. – 2013. na 59. sjednici održanoj 4. lipnja 2010. godine, a nositelj je njezine izrade
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Strategijom se utvrđuju razvojni ciljevi usmjereni prema društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Strategija je temeljni planski dokument politike regionalnog razvoja na središnjoj razini koji se donosi sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa.
Radi prilagodbe EU uvode se tri statističke regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska, koje imaju različitu razinu BDP-a pa će dobivati i različite iznose sredstava za razvoj.
2008.g. je napravljena simulacija proračuna za regionalni razvoj na osnovi proračuna iz 2008. pa bi tako Sjeverozapadna Hrvatska, kao najrazvijenija, dobila milijardu kuna, Jadranska Hrvatska 1,6 milijardi kuna, a Panonska Hrvatska 2,2 milijarde kuna.
Današnja je Hrvatska vrlo heterogena i postoje velike razlike u stupnju razvijenosti pojedinih područja, pa je politički prioritet osiguranje ravnomjernog razvoja svih krajeva.
Uvode se i Nacionalne sektorske investicijske smjernice koja u osnovi predstavljaju plan investiranja nacionalnih tijela kako bi se povezale i uskladile lokalne i nacionalne potrebe.
Nacionalne sektorske investicijske smjernice će usmjeravati Županijska partnerska vijeća i Županijske razvojne agencije, koje su zamišljene kao temeljne institucije cijelog sustava, u pripremi njihovih razvojnih strategija, kako bi vodili računa o suglasju lokalnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima. Predstavnici grada Splita u Županijskom partnerskom vijeću naše Županije su pročelnica Službe za financije, gđa. Ljiljana Vučetić te Leonardo Ljubičić, direktor Splitske razvojne agencije.
Konzultacijski proces o Strategiji je započeo krajem 2008.g., a uključeni su bili predstavnici županija, gradova, općina, poduzetnika, te civilnog i javnog sektora, odnosno svi oni koji će s ulaskom Hrvatske u EU moći povlačiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. – 2013. na 59. sjednici održanoj 4. lipnja 2010. godine, a nositelj je njezine izrade
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Strategijom se utvrđuju razvojni ciljevi usmjereni prema društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Strategija je temeljni planski dokument politike regionalnog razvoja na središnjoj razini koji se donosi sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa.
Radi prilagodbe EU uvode se tri statističke regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska, koje imaju različitu razinu BDP-a pa će dobivati i različite iznose sredstava za razvoj.
2008.g. je napravljena simulacija proračuna za regionalni razvoj na osnovi proračuna iz 2008. pa bi tako Sjeverozapadna Hrvatska, kao najrazvijenija, dobila milijardu kuna, Jadranska Hrvatska 1,6 milijardi kuna, a Panonska Hrvatska 2,2 milijarde kuna.
Današnja je Hrvatska vrlo heterogena i postoje velike razlike u stupnju razvijenosti pojedinih područja, pa je politički prioritet osiguranje ravnomjernog razvoja svih krajeva.
Uvode se i Nacionalne sektorske investicijske smjernice koja u osnovi predstavljaju plan investiranja nacionalnih tijela kako bi se povezale i uskladile lokalne i nacionalne potrebe.
Nacionalne sektorske investicijske smjernice će usmjeravati Županijska partnerska vijeća i Županijske razvojne agencije, koje su zamišljene kao temeljne institucije cijelog sustava, u pripremi njihovih razvojnih strategija, kako bi vodili računa o suglasju lokalnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima. Predstavnici grada Splita u Županijskom partnerskom vijeću naše Županije su pročelnica Službe za financije, gđa. Ljiljana Vučetić te Leonardo Ljubičić, direktor Splitske razvojne agencije.
